Čavrljanje u poduzeću Riko Hiše – dr. Tomaž Slak & Klemen Vodnik

Koja vas arhitekturna misao inspirira, uzbuđuje te izaziva odjednom?
Inspiriraju nas prostori, rješenja, također i arhitekturne izjave tj. koncepti koji pobuđuju posebne osjećaje doživljavanja prostora, a istovremeno ona arhitektura kod koje se vraćamo izvorima, samoj biti arhitekturnog zasnivanja i osnovnim elementima forme sastavljenim u kompleksnu cjelinu.
Poseban izazov nam je pomoću oblikovanja prostora, izborom materijala i strukturnog koncepta probuditi radoznalost, poletnost, čuđenje ili spokojnost (naime u skladu s namjenom i značenjem zgrade) tj. probuditi bilo kakav pozitivni emocionalni odaziv ljudi/korisnika. Ono što smatramo objektom bez shodne kulturne nadgradnje je zgrada koja nije ni više ni manje nego samo to, koja je samo utilitarna smjesa već viđenih izvođačkih praksi, uobičajenih pustih rješenja i kod koje je samo kroz kriterij ekonomike obezvrijeđeno svako značenje prostora.
Uzbuđuje nas te istovremeno izaziva arhitektura koja proizlazi iz tektonike gradnje, logike upotrebljivosti i prirodne estetike ili harmoničnosti cjeline. To naravno zahtjeva mnogo discipline, provjeravanja i razvijanja osnovnih arhitekturnih koncepata koji ostaju jasni, čitljivi, logični i u svojoj jednostavnosti skrivaju svu raskošnost materijala, ugrađenih sustava, detalja i sitnih tema, koje sve u sebi odražavaju koncept cjeline.
Kako vrednujete tradiciju, kako invenciju?
Prema pravoj (i ne lažnoj ili falsificiranoj) tradiciji osjećamo veliko poštovanje i prihvaćamo ju kao »učiteljicu« u našem radu. Pritom možemo reći da smo poklonici kritičnog regionalizma. Kao što smo već rekli, svako falsificiranje tradicije samo kroz formu potpuno odbijamo. Preplitanje dobrih tradicionalnih praksi s modernim izrazom ili arhitekturnom invencijom je tako za nas obavezna polazna točka kod projektiranja. Ako uistinu razumijemo razvoj i izvor pojedinih tradicionalnih rješenja ili detalja, prijenos tradicije u modernu arhitekturu mnogo je jednostavniji. A kroz razumijevanje brzo shvatimo da bit tradicionalne arhitekture nije u formi. Na jednak način, ali s druge strane uvodimo inventivne elemente ili koncepte u arhitekturu koja na taj način rijetko ispada kao tuđe tijelo u prostoru ili pak neusklađena s postojećom sredinom. Između kriterija arhitekturnog oblikovanja nam kontekst predstavlja jedno od važnijih postavljenih mjerila.
Kako dijagnosticirate moderne trendove, kako ih prognozirate?
Riječ trend podsjeća na modu, a ona je, kao što znamo, kratkog vijeka tj. traje sezonu ili dvije. Kuće nisu modni dodatak ili odijelo koje se mijenja svake godine. Radi se, s vidika ljudskog života, o trajnom objektu koji će određivati kvalitetu nekog prostora za barem dvije, ako ne i više generacija. Upravo zato se s trendovima bavimo onoliko koliko je potrebno da slijedimo razvoj materijala, detalja i konstrukcijskih rješenja koja nam omogućuju da napredujemo u smjeru koji smo naznačili u prvom pitanju. Pritom pokušavamo sve novitete iskoristiti na način koji je mnogo puta nepoznat samom proizvođaču. Kao što to pokazuje arhitekturni razvoj, trenutno se trendovi kreću u smjeru nulenergetske gradnje usmjerene ka prirodi i trajnosti. Svjedočimo i izrazitim promjenama kod načina upotrebe kuća tj. objekata i sve većoj individualnosti korisnika. To naravno zahtijeva sve dublji angažman arhitekta. Nove forme su posljedica tehnologija i novih inženjerskih mogućnosti, a ipak je pritom nužno naglasiti da upravo arhitektura zahtijeva taj razvoj, potiče ga i usmjerava. Kao generator tehnološkog razvoja arhitektura još uvijek ostaje u okvirima humanistike tj. kulture, gdje bit inovativnosti proizlazi iz sasvim drugih načela nego kod inženjerstva.